Hrvatska je od siječnja do kraja rujna ostvarila 20,1 milijun dolazaka i 104,9 milijuna noćenja. Fizički turistički promet nastavio je rasti, ali znatno sporije od vrijednosti fiskaliziranih računa, koja je u istom devetomjesečnom razdoblju povećana gotovo 18 posto.
Rast prometa ostao je skroman
Prema podacima sustava eVisitor, broj turističkih dolazaka u prvih devet mjeseci porastao je 2 posto, dok je noćenja bilo 1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Rezultat je, dakle, ostao u plusu, ali bez snažnijeg povećanja fizičkog obujma prometa.
Drukčiju dinamiku pokazuju fiskalizirani računi u turizmu. Njihova ukupna vrijednost porasla je gotovo 18 posto, a broj izdanih računa 6 posto. Razlika je velika: vrijednost računa rasla je višestruko brže od broja računa, dolazaka i noćenja.
Dostavljeni podaci ne objašnjavaju uzroke tog raskoraka. Ne potvrđuju da je rast vrijednosti računa posljedica viših cijena, promjene strukture potrošnje ili veće potrošnje po gostu. Za takav bi zaključak bili potrebni dodatni podaci, uključujući rezultate po djelatnostima i vrstama turističke ponude.
Rujan bolji od devetomjesečnog prosjeka
Rujan je donio nešto snažniju dinamiku. Tijekom tog mjeseca evidentirano je 2,6 milijuna dolazaka i 14,3 milijuna noćenja, uz rast od 3 posto u obje kategorije u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Takav rezultat upućuje na bolji završetak promatranog razdoblja od devetomjesečnog prosjeka, ali nije dovoljan za procjenu rezultata cijele godine. Godina na koju se podaci odnose nije izričito potvrđena u dostavljenim činjenicama.
Najviše rujanskih noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Njemačka je ostala vodeće tržište i u ukupnom rezultatu za prvih devet mjeseci, s 20,8 milijuna noćenja.
Jednak postotni rast, potpuno različit obujam
Na Jadranu je ostvareno 100,5 milijuna noćenja, 1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Kontinentalna Hrvatska, uključujući Zagreb, zabilježila je 4,4 milijuna noćenja i jednaku stopu rasta od 1 posto.
Postotak je isti, ali apsolutni obujam jasno pokazuje koliko je hrvatski turistički promet i dalje koncentriran na obalu. Najviše noćenja ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru, dok su među destinacijama prednjačili Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Umag i Medulin.
Financijski pokazatelji traže oprezno čitanje
Prihodi od stranih turista u prvih šest mjeseci bili su 5 posto viši nego u istom razdoblju prethodne godine. Taj podatak ne može se izravno brojčano uspoređivati s rastom fiskaliziranih računa jer se prihodi odnose na šest, a fiskalizacija na devet mjeseci.
Zajedno ipak pokazuju da financijski pokazatelji rastu brže od broja noćenja. Ono što zasad nedostaje jest objašnjenje strukture tog rasta. Bez njega se može govoriti o dvije brzine turističkog rezultata, ali ne i pouzdano utvrditi što ih je proizvelo.
Dev … ovog rezultata nosi stabilan rast dolazaka i noćenja, dok se glavno pitanje seli na financijsku stranu turizma: zbog čega vrijednost fiskaliziranih računa raste gotovo 18 posto kada je broj noćenja povećan samo 1 posto. Dostavljeni podaci potvrđuju raskorak, ali ne i njegov uzrok.
