Travanj, svibanj i rujan više nisu samo razdoblje kojim se popunjavaju rubovi glavne sezone. U deset velikih i toplih europskih gradova kratkoročni najam u tim je mjesecima 2026. bilježio veću potražnju, više cijene i bolju popunjenost nego tijekom ljeta.
Deset gradova ide protiv europskog obrasca
Analiza 88 velikih europskih tržišta s najmanje 5.000 aktivnih oglasa za kratkoročni najam pokazuje prilično jasan kontinentalni obrazac. Prosječna dnevna potražnja u travnju, svibnju i rujnu 2026. bila je 30,2 posto niža nego tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, dok je prosječna dnevna cijena bila niža za 13,1 posto.
Sevilla, Torino, Rim, Firenca, Milano, Madrid, Venecija, Napulj, Lyon i Atena kreću se u suprotnom smjeru. U tih deset gradova, u kojima prosječne dnevne najviše temperature od lipnja do kolovoza prelaze 30 °C, prosječna dnevna potražnja izvan ljeta bila je 22,4 posto viša nego ljeti. Istodobno je prosječna dnevna cijena bila viša za 8,8 posto.
Razlika nije vidljiva samo u broju rezerviranih noćenja i cijenama. Prosječna popunjenost u promatrana tri mjeseca iznosila je 76 posto, znatno iznad europskog prosjeka od 56,3 posto.
Ne produžuje se samo sezona, mijenja se njezino težište
Najvažnija usporedba ne odnosi se na jednu godinu, nego na promjenu u odnosu na 2019. Tada je popunjenost tijekom travnja, svibnja i rujna u deset gradova bila 7,1 postotni bod viša od ljetne. U 2026. prednost je narasla na 13,6 postotnih bodova.
To upućuje na nešto više od klasičnog produženja sezone. Kada razdoblje izvan ljeta istodobno ostvaruje veću potražnju, bolju popunjenost i višu dnevnu cijenu, težište gradskog turističkog prometa pomiče se prema proljeću i ranoj jeseni.
Ipak, analiza se odnosi isključivo na kratkoročni najam. Na temelju tih podataka nije moguće isti zaključak automatski prenijeti na hotele ili ukupno turističko tržište promatranih gradova.
Sevilla pokazuje koliko pomak može biti snažan
Među dostupnim pojedinačnim rezultatima izdvaja se Sevilla. Grad je izvan ljeta zabilježio 50,5 posto višu prosječnu dnevnu potražnju te 35,1 posto višu prosječnu dnevnu cijenu nego tijekom ljetnih mjeseci.
Takav odnos pokazuje da prednost proljeća i rane jeseni nije nastala spuštanjem cijena radi privlačenja gostiju. Barem u slučaju Seville, veća potražnja pratila je osjetno višu cijenu.
Za ostalih devet gradova pojedinačni rezultati nisu dostavljeni, pa nije potvrđeno koliko svaki od njih doprinosi zajedničkom prosjeku niti postoje li među njima veće razlike.
Može li se rezultat pripisati upravljanju turističkim tokovima?
Madrid pruža jedini konkretan primjer planskog pristupa naveden u dostupnom materijalu. Strateški plan turizma Grada Madrida za razdoblje 2024.–2027. među ciljevima uključuje poticanje desezonalizacije i decentralizacije posjetiteljskih tokova.
To potvrđuje da barem jedna od deset destinacija pokušava svjesno mijenjati vremenski i prostorni raspored turističke potražnje. Ne potvrđuje, međutim, da je madridski rezultat posljedica tih mjera niti da ostalih devet gradova provodi usporedive politike.
Materijal ne sadrži njihove planove, konkretne mjere ni metodološke podatke na temelju kojih bi se mogao utvrditi pojedinačni doprinos destinacijskog upravljanja. Zbog toga nema dovoljno dokaza za tvrdnju da tih deset gradova postiže bolje rezultate izvan ljeta zahvaljujući zajedničkoj strategiji.
Temperatura je zajednička okolnost, ali uzrok nije dokazan
Svih deset tržišta povezuje činjenica da njihove prosječne dnevne najviše temperature tijekom lipnja, srpnja i kolovoza prelaze 30 °C. Podaci istodobno pokazuju snažniju potražnju u mjesecima izvan glavnog ljeta.
Ta podudarnost otvara pitanje utjecaja ljetnih temperatura na izbor termina putovanja, ali ga ne rješava. Dostavljena analiza ne omogućuje odvajanje mogućeg utjecaja temperature od cijena prijevoza, kalendara događanja, strukture gostiju, upravljanja destinacijom ili drugih faktora.
Ono što podaci potvrđuju jest promjena tržišnog rezultata: deset toplih gradova sve se više odvaja od europskog prosjeka, a njihova prednost izvan ljeta gotovo se udvostručila u odnosu na 2019. Što je taj pomak proizvelo, na temelju dostupnog materijala nije potvrđeno.
Za kratkoročni najam u ovih deset gradova ljeto više nije neprikosnoveni vrhunac godine. Poslovno snažniji mjeseci već su travanj, svibanj i rujan, ali veza između tog pomaka, visokih temperatura i destinacijskih politika tek treba biti dokazana.
