Razlika između 5 do 10 posto prihoda, koliko u tehnologiju izdvajaju vodeći svjetski hotelski brendovi, i čestih 1 do 3 posto u Hrvatskoj pokazuje da digitalizacija domaćih hotela nije samo pitanje izbora softvera. Riječ je o sposobnosti da se ulaganja provode kontinuirano i da se rezervacije, plaćanja, računi i podaci o gostima povežu u svakodnevnom poslovanju.
Digitalizacija hrvatskih hotela odvija se različitim brzinama
Velik broj samostalnih hotela u Hrvatskoj, posebno onih izgrađenih 1980-ih i 1990-ih, još zaostaje u primjeni digitalnih tehnologija. Istodobno vodeći domaći hotelski lanci poput Valamara prednjače i postavljaju više standarde za industriju u Hrvatskoj i široj regiji.
Taj raskorak pokazuje da se hrvatsko hotelijerstvo ne može promatrati kao jedinstveno digitalno tržište. Dio sustava već razvija naprednije procese, dok je kod dijela samostalnih hotela digitalna transformacija još ograničena. Koliko takvih hotela zaostaje i prema kojim je kriterijima taj zaostatak mjeren, u dostavljenom materijalu nije potvrđeno.
Razlika je vidljiva i u ulaganjima. Vodeći svjetski hotelski brendovi u prosjeku izdvajaju od 5 do 10 posto godišnjih prihoda za tehnološke inovacije i digitalne sustave, dok ta izdvajanja u Hrvatskoj često iznose od 1 do 3 posto. Uz te procjene nisu dostavljeni metodologija ni primarni podaci, pa ih nije moguće dodatno raščlaniti prema veličini, kategoriji ili poslovnom modelu hotela.
Potpore mogu pokrenuti ulaganje, ali ne jamče kontinuitet
Država je u 2025. otvorila dodatni prostor za ulaganja. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina uručio je 23. svibnja ugovore za 3,4 milijuna eura bespovratnih potpora u okviru Programa konkurentnosti turističkog gospodarstva „Zelena i digitalna tranzicija poduzetnika u turizmu“.
Novac je dodijeljen za 138 projekata, a u mjeri namijenjenoj hotelima raspoređeno je 1,8 milijuna eura na 62 prijavitelja. Podaci potvrđuju institucionalnu podršku tranziciji, ali ne i njezine rezultate. Nisu navedeni učinci potpomognutih projekata, povrat ulaganja ni podaci o tome jesu li uvedeni sustavi postali trajan dio hotelskog poslovanja.
U tome je i ograničenje projektnog pristupa. Jednokratna potpora može olakšati nabavu ili početnu implementaciju, ali digitalni sustavi traže održavanje, nadogradnje i daljnje povezivanje poslovnih funkcija. Dostavljeni podaci ne potvrđuju da su ti kasniji troškovi i procesi obuhvaćeni potporama.
Od odvojenih programa prema povezanim hotelskim sustavima
Smjer razvoja tehnologije ide prema objedinjavanju procesa. Oracle Opera predstavila je planove za integraciju gotovo svih hotelskih servisa na jednoj cloud platformi, no rok provedbe tih planova nije naveden.
Konkretniji primjeri pokazuju što takvo povezivanje znači u operativnom radu. Rentlio Pay omogućuje automatizaciju naplate rezervacija prema postavljenim pravilima otkazivanja te automatsko generiranje predujmova i računa. Unutar PMS sučelja moguće je u stvarnom vremenu pratiti prošla, trenutačna i buduća kartična plaćanja.
Rentlio CRM, s druge strane, omogućuje izradu profila gostiju koji obuhvaćaju njihove podatke, statuse, preferencije, povijest rezervacija, bilješke, potrošnju, interese i obrasce aktivnosti. Time se podaci koji su često raspoređeni kroz više evidencija mogu okupiti na jednom mjestu.
Ipak, dostupnost funkcija ne treba poistovjetiti s njihovom raširenom primjenom. Nije potvrđeno koliko je hotela u Hrvatskoj uvelo navedena rješenja, u kojem ih opsegu koristi ni jesu li ona donijela promjene u prihodima, produktivnosti, troškovima ili iskustvu gostiju.
Glavni jaz više nije samo tehnološki
Na tržištu postoje cloud platforme, automatizirana naplata i alati za objedinjavanje podataka o gostima, a javne potpore mogu smanjiti početni trošak pojedinih projekata. Problem je neujednačena sposobnost hotela da takve alate uključe u redovno poslovanje i nastave ih razvijati nakon početne investicije.
Zbog toga se razlika između digitalno naprednijih lanaca i dijela samostalnih hotela ne svodi samo na to tko ima noviji program. Ona se vidi u razini ulaganja, povezanosti sustava i kontinuitetu kojim se digitalni procesi nadograđuju. Bez podataka o rezultatima dosadašnjih ulaganja još se ne može utvrditi koliko su hrvatski hoteli na tom putu stvarno napredovali.
Hrvatsko hotelijerstvo sada raspolaže i dostupnim tehnologijama i javnim potporama, ali to još nije dokaz kontinuirane digitalne transformacije. Presudna razlika nastaje tek kada pojedinačna nabava preraste u trajan proces povezivanja sustava, podataka i hotelskih operacija.
