Više od milion raspoloživih sjedišta u Beogradu i rast kapaciteta Podgorice od 55,6 posto pokazuju dva različita lica oktobarske ponude redovnih letova. Na drugom kraju usporedbe, Sarajevo ostaje gotovo na prošlogodišnjem nivou, uz privremeno povlačenje Ryanaira u posljednjoj sedmici mjeseca.
Beograd prednjači po broju raspoloživih sjedišta
Beogradski aerodrom u oktobru ima više od milion raspoloživih sjedišta na redovnim letovima. To je uvjerljivo najveća apsolutna brojka među četiri aerodroma obuhvaćena dostavljenim podacima.
Zagreb ulazi u isti mjesec sa 563.881 sjedištem. Razlika u odnosu na Beograd potvrđuje koliko je regionalno tržište neujednačeno već na nivou ponuđenog kapaciteta, prije nego što se u analizu uključe broj putnika i popunjenost aviona.
Za Beograd i Zagreb nisu dostavljene godišnje stope promjene. Zbog toga njihove oktobarske kapacitete nije moguće uspoređivati s dinamikom rasta Podgorice i Sarajeva. Poznata je veličina ponude, ali ne i smjer u kojem se ona kretala u odnosu na ranije razdoblje.
Podgorica se izdvaja rastom od 55,6 posto
Najizraženiju promjenu bilježi Podgorica, gdje oktobarski kapacitet raste 55,6 posto. Međutim, dostavljeni podaci ne navode apsolutan broj sjedišta, polaznu vrijednost niti referentno razdoblje za ovu stopu.
Podgorica se zato može izdvojiti po prijavljenoj dinamici rasta, ali ne i rangirati prema ukupnoj veličini kapaciteta ili apsolutnom povećanju broja sjedišta. Stopa od 55,6 posto i više od milion sjedišta u Beogradu nisu ista vrsta pokazatelja.
Sarajevo na 232.216 sjedišta
Sarajevski aerodrom u oktobru ima 232.216 raspoloživih sjedišta, jedan posto više nego 2025. godine. U odnosu na podgoričkih 55,6 posto, sarajevska promjena pokazuje gotovo nepromijenjenu ponudu.
Oktobarski raspored dodatno obilježava privremeno povlačenje Ryanaira iz Sarajeva u posljednjoj sedmici mjeseca. Razlozi tog poteza nisu navedeni, pa ih nije moguće povezivati s potražnjom, poslovnom politikom aviokompanije ili učinkom aerodroma.
Kapacitet nije isto što i ostvareni promet
Raspoloživa sjedišta pokazuju koliku su ponudu aviokompanije stavile na tržište, ali ne otkrivaju koliko će putnika zaista letjeti. Dostavljeni materijal ne sadrži podatke o popunjenosti aviona, broju linija i frekvencija, cijenama karata niti finansijskom učinku na aerodrome.
Iz navedenih brojki zato se ne može potvrditi rast turističke potražnje ili putničkog prometa. One ipak jasno ocrtavaju različite pozicije: Beograd se izdvaja veličinom ponude, Zagreb zauzima sredinu prema dostupnim apsolutnim podacima, Podgorica stopom rasta, a Sarajevo minimalnom godišnjom promjenom.
Usporedba ima jasna ograničenja
Tačna godina posmatranog oktobra nije eksplicitno navedena, iako se sarajevski kapacitet uspoređuje s 2025. godinom. Materijal također ne obuhvata sve aerodrome glavnih gradova bivše Jugoslavije, pa nije moguće napraviti potpuno regionalno rangiranje.
Oktobarski pregled prije svega pokazuje raslojavanje ponuđenih kapaciteta. Koliko se ta ponuda pretvara u putnike i prihode, iz dostavljenih podataka nije potvrđeno.
Najveći kontrast ostaje između podgoričkog rasta od 55,6 posto i sarajevskog povećanja od jednog posto. Ipak, bez jedinstvenih godišnjih usporedbi i apsolutnog kapaciteta Podgorice, ta razlika govori o tempu promjene, a ne o konačnom odnosu snaga među aerodromima.
