Moguće uvođenje viza za građane pet zemalja ne dolazi kao izdvojen administrativni izazov. Crnogorski turistički sektor već opterećuju nepovoljan odnos hotelskog i privatnog smještaja te veliki udio neregistrovanih privatnih kapaciteta, pa bi promjena dostupnosti važnih emitivnih tržišta mogla dodatno ogoliti slabosti postojećeg modela.
Pet tržišta pred mogućom promjenom viznog režima
Predstavnici turističkog sektora upozoravaju da bi najavljeno uvođenje viza za građane Rusije, Turske, Kine, Azerbejdžana i Bjelorusije moglo znatno promijeniti strukturu emitivnih tržišta Crne Gore.
Za sada, međutim, nije potvrđeno da je odluka formalno donesena niti da su vize već uvedene. Kao mogući početak primjene spominje se 1. novembar, ali ta informacija nije potvrđena, a godina u samoj tvrdnji nije navedena. Nisu poznati ni uslovi pod kojima bi se vize izdavale.
Zbog toga nije moguće pouzdano procijeniti posljedice za turistički promet. Dostavljeni podaci ne pokazuju koliki udio gostiju, noćenja ili prihoda Crna Gora ostvaruje s ovih pet tržišta, pa bi svaka brojčana procjena pada bila nagađanje.
Problem nije samo u dolasku gostiju
Najava ipak otvara šire pitanje: koliko se brzo crnogorski turizam može prilagoditi ako dolazak s dijela tržišta postane administrativno složeniji? Vizni režim može uticati na dostupnost destinacije, ali stvarni obim tog uticaja zavisio bi od pravila, postupka i rokova koji u dostavljenom materijalu nisu navedeni.
Sektor bi u takvim okolnostima morao preispitati tržišni fokus. No nije potvrđeno koja bi tržišta mogla nadomjestiti eventualne promjene niti koliko bi vremena i ulaganja bilo potrebno za takvo prilagođavanje.
Smještajna struktura povećava osjetljivost sektora
Potencijalna promjena strukture gostiju dolazi u trenutku kada se kao dodatni problem navodi nepovoljan odnos hotelskog i privatnog smještaja. Uz to, veliki udio neregistrovanih privatnih kapaciteta prepoznat je kao dio slabosti smještajne ponude, iako njihov konkretan broj ili procenat nije dostavljen.
Ta dva pitanja neposredno su povezana. Promjene na emitivnim tržištima lakše se prate i na njih se lakše odgovara kada sektor raspolaže jasnim podacima o kapacitetima i prometu. Neregistrovani smještaj dio aktivnosti ostavlja izvan potpunog statističkog i poslovnog pregleda, što otežava procjenu stvarne izloženosti pojedinim tržištima.
Test postojećeg turističkog modela
U tom kontekstu, mogući vizni režim nije samo pitanje prelaska granice. On bi mogao postati test otpornosti turističkog modela koji se već suočava s neravnotežom između hotelskog i privatnog smještaja te neregistrovanim kapacitetima.
Ipak, granice dostupne analize su jasne. Nema kvantifikovanih procjena posljedica, stavova nadležnih institucija ni reakcija tržišta na koja se najava odnosi. Nisu predstavljene ni moguće koristi takve mjere. Zbog toga se može govoriti o povećanom riziku i potrebi za prilagođavanjem, ali ne i o potvrđenom padu turističkog prometa.
Najava viza zasad otvara više pitanja nego što daje odgovora. Za crnogorski turizam presudno neće biti samo hoće li vizni režim biti uveden, nego i koliko sektor poznaje vlastitu smještajnu strukturu i koliko se brzo može prilagoditi mogućoj promjeni gostiju.
