Pritisak da putovanje mora biti savršeno osjeća 54 posto ispitanika u novom Hiltonovu istraživanju. Istodobno, izbor smještaja sve se manje svodi samo na sobu i lokaciju: 74 posto putnika polazi od iskustva ili osjećaja koji želi postići tijekom boravka.
Putovanje se bira prema željenom osjećaju
Hiltonovo globalno istraživanje provedeno je među 14.744 punoljetna putnika koji namjeravaju putovati tijekom sljedećih godinu dana, na 14 velikih emitivnih tržišta. Rezultate promjene ponašanja putnika kompanija je objedinila pod nazivom The Great Rebalance.
Podaci opisuju gosta koji pokušava smanjiti pritisak savršenstva, ali pritom ne odustaje od sadržajnog putovanja. Čak 67 posto ispitanika voli u kratkom vremenu mnogo doživjeti, dok 61 posto na rezervaciju može potaknuti fiksni datum koncerta, utakmice, utrke ili festivala.
Putovanje po vlastitoj mjeri zato ne znači nužno sporiji odmor ili manje aktivnosti. Prije je riječ o preciznijem slaganju iskustva: intenzivni sadržaji mogu ostati dio putovanja, ali moraju odgovarati razlogu zbog kojeg gost odlazi i osjećaju koji želi ponijeti kući.
Oporavak ne isključuje sadržajnost
Za 76 posto ispitanika putovanje omogućuje mentalni i fizički oporavak koji kod kuće teško postižu. Svjež zrak i boravak na otvorenom važni su za opuštanje 79 posto putnika, a 54 posto tijekom putovanja provodi više vremena u prirodi nego kod kuće.
Ti rezultati ne upućuju na jednostavan zaokret prema odmoru bez plana. Većina i dalje želi doživljaje, ali istodobno traži uvjete u kojima se može oporaviti. Priroda, raspored aktivnosti i praktičnost lokacije postaju dijelovi istog proizvoda, a ne odvojene kategorije ponude.
To potvrđuje i podatak da 63 posto ispitanika preferira smještaj s većim brojem sadržaja u neposrednoj blizini. Lokacija se tako ne vrednuje samo prema udaljenosti od znamenitosti. Važna je i mogućnost da gost lakše organizira dan, skrati vrijeme provedeno u prijevozu i spoji aktivnosti s odmorom.
Povjerenje u AI postoji, ali odluke ostaju ljudske
Najizraženija napetost u rezultatima pojavljuje se kod umjetne inteligencije. AI alatima pri donošenju odluka o putovanju vjeruje 63 posto ispitanika. No spremnost da im se prepuste konkretni zadaci znatno je manja.
Personalizirani itinerar od umjetne inteligencije zatražilo bi 22 posto ispitanika. Preporuku restorana ili bara prihvatilo bi 20 posto, a pomoć u pronalasku manje poznatih lokalnih iskustava 18 posto. Hotelskom osoblju kao izvoru informacija za planiranje vjeruje 70 posto putnika, više nego AI alatima.
Razlika između općeg povjerenja i stvarne upotrebe pokazuje gdje se trenutačno nalazi granica tehnološke personalizacije. Umjetna inteligencija može pomoći u sužavanju izbora i organizaciji informacija, ali preporuke koje traže poznavanje mjesta, konteksta i osobnih očekivanja putnici još radije povezuju s hotelskim osobljem.
Hilton razvija vlastiti Hilton AI Planner za pomoć pri planiranju putovanja. U dostavljenim informacijama nije potvrđeno u kojoj je fazi razvoja, kada bi trebao postati dostupan ni na kojim tržištima. Zbog toga se zasad ne može procijeniti kako će putnici prihvatiti taj alat u stvarnoj upotrebi.
Što podaci znače za hotele i destinacije
Gost iz ovog istraživanja ne bira samo krevet, kategoriju hotela ili adresu. Odluku povezuje s oporavkom, boravkom na otvorenom, dostupnošću sadržaja i vrstom iskustva koju želi postići. Za hotele to povećava važnost informacija o neposrednom okruženju, dok destinacijama nameće potrebu da sadržaje ne promatraju odvojeno od praktičnosti boravka.
Ljudska preporuka pritom zadržava prednost. To ne znači da putnici odbacuju umjetnu inteligenciju, nego da joj još ne prepuštaju lako odluke koje mogu odrediti kvalitetu cijelog putovanja. Tehnologija ima prostor kao pomoć, ali podaci ne potvrđuju da zamjenjuje osoblje koje poznaje hotel i destinaciju.
Rezultati se ne mogu izravno preslikati na BiH
BIH nije bila među 14 tržišta obuhvaćenih istraživanjem, pa rezultate nije opravdano predstavljati kao prikaz ponašanja BiH putnika. Dostavljeni materijal ne navodi ni pojedinačne rezultate po tržištima, način uzorkovanja ni detaljnu metodologiju.
Riječ je o Hiltonovu istraživanju, bez dostavljenih neovisnih podataka za usporedbu. Nalazi ipak jasno opisuju smjer koji hotelijeri trebaju pratiti: personalizacija nije samo tehnološka funkcija, nego sposobnost da se sadržaji, lokacija, priroda, oporavak i ljudski savjet povežu u boravak koji odgovara konkretnom gostu.
Putnik za 2027. prema ovim rezultatima ne odustaje od ambicioznog itinerara. Odustaje od ideje da postoji samo jedna verzija savršenog putovanja, dok umjetnoj inteligenciji zasad daje ulogu pomoćnika, a ne jedinog donositelja odluka.