Spor oko hotelskih cijena prerastao u europski postupak protiv Booking.com-a

Kolektivni postupak protiv Booking.com-a pokrenut je pred sudom u Amsterdamu.

Spor koji su otvorili grčki hotelijeri više nije ostao na razini nacionalne najave. Pred Okružnim sudom u Amsterdamu pokrenut je kolektivni postupak za naknadu štete, a do 30. srpnja 2026. obuhvatio je 10.783 hotela iz Europe.

Od grčke inicijative do zajedničkog europskog zahtjeva

Grčki hotelijeri, uz potporu Helenske hotelske komore, poduzeli su pravne radnje protiv Booking.com-a zbog klauzula o paritetu cijena. Predsjednik Komore Alexandros Vassilikos najavio je kolektivne tužbe u suradnji s europskim sektorskim organizacijama.

U središtu spora bila su pravila koja su hotelima ograničavala mogućnost da na vlastitim internetskim stranicama ili drugim prodajnim kanalima ponude drukčije cijene i uvjete od onih dostupnih na Booking.com-u. Time pitanje nije zadiralo samo u način oglašavanja soba, nego i u prostor koji hotel ima za upravljanje vlastitom cjenovnom i distribucijskom politikom.

Najveća promjena dogodila se kada je inicijativa prerasla u organizirani europski postupak. HOTREC je 30. siječnja 2026. potvrdio da je pred Okružnim sudom u Amsterdamu formalno pokrenut kolektivni postupak za naknadu štete europskim hotelima. Inicijativu podržava više od 30 nacionalnih hotelskih udruga.

U postupku 10.783 hotela

Razmjer postupka postao je jasniji šest mjeseci poslije. Stichting Hotel Claims Alliance podnio je 30. srpnja 2026. zahtjeve u ime dodatnih 7.696 hotela, čime je njihov ukupan broj porastao na 10.783.

Taj podatak mijenja težinu cijele priče. Ono što je počelo pravnim potezima grčkih hotelijera sada obuhvaća tisuće objekata i potporu hotelskih organizacija iz različitih dijelova Europe. Spor se više ne vodi samo oko budućih pravila poslovanja na jednoj rezervacijskoj platformi. Kolektivni postupak otvara odvojeno pitanje posljedica ranije primjene klauzula o paritetu i moguće naknade štete.

Iznos tražene naknade nije naveden, kao ni raspodjela uključenih hotela po državama. Nisu potvrđeni ni rokovi daljnjeg postupka, a dostavljeni materijal ne sadrži odgovor Booking.com-a na zahtjeve hotelijera.

Sud Europske unije doveo u pitanje opravdanost klauzula

Pravni okvir spora oblikovalo je stajalište Suda Europske unije od 19. rujna 2024. u predmetu C-264/23. Sud je naveo da ni široke ni uske klauzule o paritetu nisu pokazane kao objektivno nužne i razmjerne za rad platforme.

Razlika između dvije vrste klauzula važna je za razumijevanje njihova učinka. Ograničenja su se odnosila na mogućnost hotela da drukčije cijene i uvjete ponude putem vlastitih stranica ili drugih kanala. Upravo je taj prostor za samostalno upravljanje prodajom postao središnja točka sukoba hotelijera i platforme.

Ipak, stajalište Suda Europske unije ne znači da je glavni postupak pravomoćno završen u korist hotela. Konačna odluka ostaje na nacionalnom sudu. Nije potvrđen ni konačan ishod kolektivnog postupka u Amsterdamu.

Nova pravila ne rješavaju automatski pitanje ranije štete

Drugi dio priče odnosi se na Akt o digitalnim tržištima. Booking.com je od 14. studenoga 2024. obvezan postupati prema tim pravilima, a Europska komisija navodi da su za određene platforme poput Booking.com-a zabranjeni zahtjevi za paritetom bilo koje vrste.

Hoteli stoga mogu ponuditi drukčije cijene i uvjete na vlastitim internetskim stranicama ili putem drugih prodajnih kanala. To mijenja okvir budućeg poslovanja, ali samo po sebi ne daje odgovor na zahtjeve povezane s razdobljem u kojem su klauzule bile primjenjivane.

Regulatorna zabrana i kolektivni postupak zato su povezani, ali nisu ista stvar. Akt o digitalnim tržištima uređuje uvjete pod kojima Booking.com sada posluje, dok postupak pred sudom u Amsterdamu pokušava otvoriti pitanje naknade štete europskim hotelima zbog ranijih klauzula.

Spor je prerastao nacionalne okvire

Broj od 10.783 uključena hotela i potpora više od 30 nacionalnih udruga pokazuju koliko se brzo početna inicijativa proširila. Grčki hotelijeri otvorili su pitanje na nacionalnoj razini, europski sudski i regulatorni razvoj promijenio je pravni okvir, a Amsterdam je postao mjesto zajedničkog pokušaja da se riješe posljedice ranije poslovne prakse.

To još nije dobiven spor niti potvrđena naknada štete. No više nije ni samo najava hotelskih organizacija. Pred europskim hotelijerima sada su dva različita procesa: slobodnije određivanje cijena nakon zabrane zahtjeva za paritetom i sudski pokušaj rješavanja onoga što je toj zabrani prethodilo.

Daljnji tijek ovisit će o postupku pred Okružnim sudom u Amsterdamu. Za sada nisu poznati iznos zahtjeva, rokovi ni konačan ishod, ali uključivanje 10.783 hotela potvrđuje da je spor oko hotelskih cijena prerastao u pitanje europskih razmjera.

Related posts

Hercegovina na latvijskim ekranima: Mostar, Neum i Vjetrenica u serijalu „Putovanje bez granica“

Europa bilježi rast platformskih noćenja, dok kratkotrajni smještaj u BiH gubi goste

WTTC snizio prognozu za Europu: turizam raste, ali sporije nego što se očekivalo u svibnju